Francuski jezik
A1 — Početni nivo

Francuski za početnike — izgovor, posebna slova, lične zamenice i prve rečenice na modernom francuskom.

A1 A2 B1 B2 C1
01

Izgovor i posebna slova

La prononciation — é, è, ê, ç, ou, eau...

Francuski izgovor je jedan od najtežih za govornike srpskog zbog nosnih samoglasnika, nečujnih krajnjih suglasnika i liaisons (spajanja). Konzistentnost je ograničena — pravila imaju mnogo izuzetaka.

Slovo/kombinacijaIzgovorPrimer
ézatvoreno e (kao srpsko E)café, étudiant, été
è / êotvoreno e (malo šire)mère (majka), fête (proslava)
çkao srpsko Sfrançais, garçon, ça
oukao srpsko Uvous (vi), bonjour, rouge
au / eaukao Oaussi (takođe), beau (lep)
eu / œuizmeđu E i O (zaobleno)deux (dva), heure (sat), sœur
an / en / am / emnosno AN (bez N)enfant (dete), temps (vreme)
in / im / ain / einnosno EN (između E i N)vin (vino), main (ruka)
on / omnosno ONbon (dobar), nom (ime)
un / umnosno UNun (jedan), parfum (parfem)
rgrleno R (nikad vibrantno!)rouge, Paris, merci
huvek nemo (kao španski H)heure, homme, hôtel
Krajnji suglasniciuglavnom nemi!français [frãse], vous [vu]

Liaison

vous avez → [vuzave], les enfants → [lezãfã] — krajnji suglasnik oživljava ispred samoglasnika.

02

Lične zamenice

Les pronoms personnels

Francuske lične zamenice se NIKADA ne izostavljaju (za razliku od španskog ili italijanskog). Posebnost: 'on' formalno znači 'se/neko' ali u govornom jeziku zamenjuje 'nous' (mi).

ZamenicaSrpskiNapomenaPrimer
je / j'jaj' ispred samoglasnikaJe suis étudiante. / J'aime Paris.
tuti (neformalno)Tu parles français?
vousVi (formalno) / vi (mn.)oba značenja!Vous parlez français?
il / elleon / onaElle est médecin.
onse / mi (govorni)On = nous u govoruOn y va! (Idemo!)
nousmi (formalno)retko u govoruNous sommes de Belgrade.
ils / ellesoni / oneils za mešovite grupeIls sont étudiants.
03

ÊTRE i AVOIR — biti i imati

Être et avoir — les deux piliers du français

Être (biti) i avoir (imati) su dva najvažnija francuska glagola. Oba su nepravilna i moraju se naučiti napamet. Koriste se i kao pomoćni glagoli za građenje složenih vremena.

LiceÊTRE (biti)AVOIR (imati)
jesuisai
tuesas
il/elle/onesta
noussommesavons
vousêtesavez
ils/ellessontont

Primeri

Je suis de Belgrade. — Tu es français?Ja sam iz Beograda. — Ti si Francuz?
J'ai vingt-cinq ans. (Imam 25 godina.)Za godine: avoir (imati), ne être!
Elle a faim / soif / froid / chaud.Ona je gladna/žedna/hladna/vruće joj — sve sa AVOIR!

Avoir za stanja!

Avoir faim/soif/chaud/froid/peur/...ans — sve sa AVOIR, ne ÊTRE!

04

Rodovi imenica i članovi

Le genre — masculin et féminin

Francuske imenice imaju dva roda: muški i ženski. Nema pravila za određivanje roda — mora se učiti uz svaku imenicu. Određeni, neodređeni i partitivni član su ključni za francuski.

Tip članaMuškiŽenskiMnožinaPrimer
Određenile / l'la / l'lesle livre, la ville, les amis
Neodređeniununedesun homme, une femme, des enfants
Partitivnidude ladesdu pain, de la bière, des fruits

Partitivni član

du/de la/des = neodređena količina — ne postoji u srpskom!

05

Prezent — grupe glagola

Le présent de l'indicatif — -er, -ir, -re

Francuski glagoli imaju tri grupe: -er (najčešća), -ir i -re. Grupa -er je najregularnija. Postoji mnogo nepravilnih glagola koji se moraju naučiti posebno.

Lice-ER: parler (govoriti)-IR: finir (završiti)-RE: vendre (prodati)
jeparlefinisvends
tuparlesfinisvends
il/elle/onparlefinitvend
nousparlonsfinissonsvendons
vousparlezfinissezvendez
ils/ellesparlentfinissentvendent

Primeri

Je parle français et serbe.Govorim francuski i srpski.
Où habites-tu? — J'habite à Belgrade.Gde živiš? — Živim u Beogradu.
On y va! (govorni: mi idemo!)On = nous u svakodnevnom govoru.
06

Vežbanja

Proveri svoje znanje

Mini test — French A1

Izaberi tačan odgovor

1. Nosni samoglasnik 'an/en' u francuskom izgovara se:

Akao an sa jasnim N
Bnosno, bez jasnog N
Ckao srpsko E

2. Lična zamenica se u francuskom:

Ačesto izostavlja
Bnikada ne izostavlja
Cizostavlja u neformalnom govoru

3. 'J'ai vingt ans' — zašto avoir (imati) a ne être?

Agreška, treba être
Bgodine se izražavaju sa avoir u francuskom
Cmože i avoir i être

4. Partitivni član 'du' se koristi za:

Aodređene imenice
Bneodređenu količinu nečega
Cmnožinu

5. Prezent od parler za nous je:

Aparlent
Bparlons
Cparlez

Tvoj rezultat

0/5